Deveto izvješće o koheziji pokazuje da kohezijska politika i dalje doprinosi smanjenju razlika među regijama i državama članicama EU-a.

Svake tri godine Komisija objavljuje svoje izvješće o koheziji. Radi se o izvješću u kojem se ocjenjuje trenutačno stanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije EU-a i predstavljaju ostvareni napredak i stečena iskustva te prikazuje uloga EU-a kao pokretača regionalnog razvoja.

Izvješće se temelji na podacima: u njemu se analizira razvoj kohezije na temelju širokog raspona pokazatelja, kao što su blagostanje, zaposlenost, razine obrazovanja i upravljanje.

Prva rasprava o nalazima 9. izvješća o koheziji održat će se za vrijeme Devetog kohezijskog foruma 11. i 12. travnja 2024. u Bruxellesu. Predstavnici dionika u nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima raspravljat će o tome kako se kohezijskom politikom može i dalje jamčiti da nijedna regija ne bude zapostavljena u tekućim strukturnim promjenama.

Poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanja

Dugoročno se očekuje da će se svaki euro uložen u okviru kohezijske politike utrostručiti do 2043., što odgovara godišnjoj stopi povrata od oko 4 %. Zahvaljujući toj politici procjenjuje se da će se do 2027. u EU-u otvoriti 1,3 milijuna dodatnih radnih mjesta, a veliki udio njih bit će u sektorima povezanima sa zelenom i digitalnom tranzicijom.

Do kraja 2022. iz fondova kohezijske politike za razdoblje od 2014. do 2020. pružena je potpora za više od 4,4 milijuna poduzeća u kojima je otvoreno 370 000 radnih mjesta. Fondovi su činili oko 13 % ukupnih javnih ulaganja u EU-u, a u slabije razvijenim državama članicama čak do 51 %.

2024. godine obilježava se 20 godina od dana kad je EU primio nove države članice u najvećem krugu proširenja do danas. U tom se razdoblju prosječni BDP po stanovniku država članica koje su se otad pridružile povećao s 52 % na gotovo 80 % prosjeka EU-a.

Ulaganje u provedbu zelene tranzicije na terenu

Više od 100 milijardi eura namijenjeno je za potporu zelenom djelovanju putem projekata usmjerenih na infrastrukturu za obnovljivu energiju, energetsku učinkovitost, održive prometne mreže i inicijative za očuvanje prirode.

Kohezijska politika već je znatno utjecala na ostvarenje zelene tranzicije i za tu je svrhu u razdoblju od 2014. do 2020. dodijeljeno 69 milijardi eura. Zahvaljujući tim ulaganjima 550 000 kućanstava imalo je koristi od povećane energetske učinkovitosti zgrada, uz niže račune za energiju; stvoreno je 6000 megavata kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora (što znači da su godišnje potrebe za električnom energijom za oko 4 milijuna kućanstava u EU-u sada zadovoljene); uvedene su mjere zaštite od poplava za 17 milijuna ljudi; provedene su mjere očuvanja na 3,4 milijuna hektara staništa; a 6,9 milijuna ljudi dobilo je pristup poboljšanoj opskrbi vodom.

U izvješću se ističe da klimatske promjene pogoršavaju regionalne nejednakosti jer imaju veći utjecaj na obalne, sredozemne i jugoistočne regije EU-a. U tim područjima troškovi klimatskih promjena mogu iznositi više od 1 % BDP-a godišnje.

Provođenje digitalne tranzicije posvuda

Regije EU-a imaju neujednačene kapacitete za upotrebu novih tehnologija.

Učinkovitost fiksnih mreža poboljšala se u svim državama članicama, a 7,8 milijuna kućanstava imalo je koristi od poboljšane širokopojasne veze.

U programskom razdoblju 2021. – 2027. znatno se ulaže u digitalizaciju: u tu je svrhu namijenjeno oko 40 milijardi eura.

Ta će politika ljudima istodobno pružiti potporu u stjecanju odgovarajućih vještina za prihvaćanje promjena koje donose zelena i digitalna tranzicija, zahvaljujući sredstvima u iznosu od 45 milijardi eura namijenjenim obrazovanju i osposobljavanju.

Fleksibilna kohezijska politika koja ostvaruje rezultate u kriznim vremenima

Kohezijska politika osigurava stabilan izvor javnih ulaganja u razdoblju proračunskih ograničenja.

To uključuje brzu mobilizaciju sredstava za zadovoljavanje kratkoročnih potreba tijekom zdravstvene krize uzrokovane bolešću COVID-19. U obliku dva paketa potpore pokrenutih u proljeće 2020. (CRII i CRII+) u okviru kohezijske politike izdvojene su 23 milijarde eura za borbu protiv pandemije, posebno za potporu kupnji respiratora, cjepiva i lijekova za bolnice, zapošljavanju dodatnih zdravstvenih radnika i pružanju usluga kućne njege ranjivim skupinama. Budući da je kriza uvelike utjecala na mala i srednja poduzeća, iz fondova kohezijske politike pružena je hitna financijska potpora ulaganjima u informatičku opremu kako bi se ta poduzeća mogla prilagoditi na „novo normalno”. Zahvaljujući toj potpori regije svih kategorija uspjele su se vratiti na razine BDP-a iz 2019. samo dvije godine nakon zdravstvene krize izazvane bolešću COVID-19, za razliku od financijske krize 2008. kad je nekim regijama bilo potrebno više od 10 godina za oporavak.

Osim toga, u okviru kohezijske politike na raspolaganje su stavljena financijska sredstva i fleksibilnosti kako bi se regijama pomoglo da prihvate osobe koje bježe od agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine. Tim su sredstvima financirane hitne mjere kao što su izgradnja prihvatnih centara i skloništa te ulaganje u mobilne bolnice i sanitarne uvjete. Potpora je pružena i u područjima zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti, kao što su tečajevi jezika, psihološka pomoć te pristup skrbi za djecu i zdravstvenim uslugama.

Factsheet Izvješća na hrvatskom jeziku možete pronaći u privitku.

Cjelovito Izvješće na engleskom jeziku možete pronaći na poveznici.

Izvor: ec.europa.eu